Panični napad je iznenadan i vrlo snažan nalet straha ili tjeskobe koji može nastati čak i u potpunom miru. Osoba se budi usred noći s osjećajem da se događa nešto strašno: srce jako lupa, disanje je otežano, u grudima steže, tijelo prolazi kroz valove vrućine ili hladnoće. U glavi se javlja misao: „Umirem.“ No zapravo nije tako. Panični napad nije životno opasan, već pretjerana reakcija živčanog sustava na unutarnji stres. Da bi ga se preživjelo, važno je znati kako pravilno djelovati.

Životni primjer

Marina, 34 godine, uspješna menadžerica prodaje, dugo je osjećala stalni stres: rokovi, pozivi, odgovornost za tim. Danju je sve držala „pod kontrolom“, ali jedne noći probudila se jer nije mogla udahnuti. Srce joj je tuklo tako snažno da je pomislila da ima infarkt. Suprug je pozvao hitnu pomoć, ali nakon pregleda liječnik je rekao: „Vaše srce je zdravo. Ovo je panični napad.“ Sljedećeg dana Marina je bila iscrpljena i bojala se ponovno zaspati da se to ne ponovi. Kasnije je potražila pomoć psihoterapeuta, naučila tehnike disanja i „uzemljenja“ – i već nakon mjesec dana mogla je potpuno kontrolirati te epizode. Njezina priča je tipična: noćna panika nije opasna, ali zahtijeva pažnju i pravilan pristup.

Zašto baš noću

Noćni panični napadi često se čine zastrašujućima jer se osoba budi dezorijentisana, u mraku, bez osjećaja kontrole nad tijelom. Danju postoje vanjski podražaji – svjetlo, ljudi, buka – dok noću ostajemo sami sa svojim strahovima. Psihički smo tada ranjiviji. Glavni razlozi noćnih napada mogu biti:

  • Kronični stres. Ako je osoba stalno napeta, živčani sustav se ne uspijeva „ugasiti“. Tijekom noći on nastavlja reagirati čak i kad tijelo spava.
  • Tjeskobne misli prije spavanja. Ako lijegamo s mislima o problemima, mozak nastavlja raditi i u snu.
  • Nedostatak sna ili poremećen ritam. Neispavanost povećava razinu kortizola – hormona stresa koji olakšava nastanak napada.
  • Psihološka trauma. Ponekad su napadi povezani s potisnutim traumama koje se aktiviraju kad se svjesna kontrola smanji.
  • Somatski uzroci. Apneja u snu, hormonske promjene ili probavni problemi mogu izazvati osjećaje slične panici.

Kako prepoznati noćni panični napad

Simptomi su slični dnevnim, ali intenzivniji: naglo lupanje srca, znojenje, osjećaj gušenja, vrtoglavica, strah od smrti, mučnina, osjećaj odvojenosti od tijela. Napad obično traje 5–20 minuta, ali može djelovati beskrajno. Nakon toga osoba se osjeća iscrpljeno i boji se ponovnog sna.

Što učiniti tijekom paničnog napada noću

1. Prihvatite što se događa. Recite sebi: „Ovo je panični napad. Nije opasan i proći će.“

2. Usredotočite se na disanje. Dišite polako: udah kroz nos do tri, kratka stanka, izdah kroz usta do četiri.

3. Vratite se u stvarnost. Tehnika 5-4-3-2-1 pomaže „uzemljenju“ – imenujte što vidite, čujete, osjećate.

4. Ponavljajte smirujuće rečenice. „Siguran/sigurna sam“, „Moje tijelo samo reagira na strah“, „Sve je u redu“.

5. Uključite svjetlo. Blaga svjetlost smanjuje osjećaj izolacije.

6. Krećite se. Polako ustanite, protegnite se, popijte gutljaj vode.

7. Odmorite se nakon napada. Kad prođe, duboko dišite i smirite tijelo prije ponovnog spavanja.

Prevencija

Održavajte redovit ritam sna, izbjegavajte kofein i alkohol navečer, stvarajte mirne večernje rituale. Lagana fizička aktivnost i svježi zrak smanjuju rizik napada.

Kada potražiti pomoć

Ako se napadi ponavljaju, obratite se psihologu ili psihoterapeutu. Stručna pomoć pomaže razumjeti uzroke i naučiti tehnike samoregulacije. Panični poremećaj je izlječiv – pravim pristupom moguće je vratiti miran san i osjećaj sigurnosti.